Glasovi srpskog jezika
Zadatak casa:
1)OBRAZOVNI: Upoznavanje ucenika sa naslovom lekcije, kako nastaje glas, koji organi proizvode glas
2)VASPITNI: Ucenicima objasniti sta je to glas, kako se svi glasobi dijele, sta su vokali a sta konsonanti
3) FUNKCIONALNI: Uceni treba da znaju koji su to gladovi vokali a koji konsonanti i kako oni nastaju
Tok casa:
Uvodni dio casa: nastavnik razgovara sa ucenicima, sta je to sto ljude razlikuje i cini ih jedinstvenim u odnosu na ostala ziva bica ? To je moc govora. Pitati ucenike da li znaju sta je to glas ? Ako nisu sigurni koje je znacenje ovog pojma, objasniti im da je to zvuk koji ustaljenim pokretima govornih organa proizvode ljudi i koji se u govoru javljaju kao konkretne realizacije jezickih jedinica fonema.
Nastavnik objasnjava ucenicima, da zahvaljujuci govornim organima nastaju glasovi. Kako bi se ucenici ukljucili u razgovor, nastavnik ih moze pitati koji su to govorni organi ?
Nastavnik treba objasniti ucenicima da ljudi pokretima svojih govornih organa mogu proizvoditi razne zvukove, ali se samo jedan dio tih zvukova predstavlja kao realizacija jezickih jedinica fonema. Proces izgovora jednog glasa naziva se artikulacija.
Ucenicima objasniti kako nastaju glasovi: glasovi srpskog knjizevnog jezika nastaju tako da vazdusna struja na svom putu od pluca do usana stavi u pokret covjekove govorne organe. Ta vazdusna struja je ista ona vazdusna struja koja je uslov bioloskog opstanka covjeka, koju nazivamo disanje. Disanje se sastoji iz dvije komponente: 1)inspiracija (udisanje), 2)ekspiracija (izdisanje).
Nastavnik moze ucenicima predstaviti podjelu govornih organa koji ucestvuju u proizvodni glasova: 1) pokretni organi, 2) nepokretni organi.
Nastavnik da pita ucenike, kako bi definisali glas ?
Ucenici mogu da zapisu definiciju:
Drugi naziv za glas je fonema. Glas ili fonema je najmanja jezicka jedinica koja nema svoga znacenja, ali omogucava razlikovanje znacenja rijeci.
Nastavnik objasnjava ucenicima, da se kombinovanjem malog broja glasova dobija neogranicen broj rijeci. SKJ ima 31. fonemu i svi glasovi SJ se dijele u dvije osnovne skupine: 1) vokale ili samoglasnike, 2) suglasnike.
Glavni dio casa: ucenicima objasniti da vokala ima pet. Pitati ucenike, da li znaju, koji su to vokali ? To su vokali a, e, i, o, u. Napomenuti ucenicima da vokalsku funkciju u SKJ ponekad vrsi vokalno R, npr. CRN, TRN....
Nastavnik objasnjava ucenicima, da je za izgovor pravih vokala karakteristicno to da govorni organi prilikom njihovog izgovora ne prave nikakvu prepreku protoku fonacione struje na njenom putu od pluca do usana.
Najcesce se vokali SKJ u fonetskim prirucnicima klasifikuju tj. dijele na osnovu ova tri kriterijuma: 1) da li se jezik pri izgovoru pojedinih vokala pomijera naprijed prema zubima ili se povlaci nazad prema zadnjem nepcu. Na osnovu ovog kriterijuma svih pet vokala se dijele u tri skupine: 1) vokale prednjeg reda, pri cijem se izgovoru jezik pomijera naprijed prema zubima. To su I i E; 2) drugu skupinu cine vokali srednjeg reda pri cijem je izgovoru jezik neutralan a to je vokal A; 3) vokale zadnjeg reda pri cijem sr izgovoru jezik povlaci prema nepcu. Tu spadaju vokali U i O.
2) drugi kriterijum za podjelu vokala je da li se i koliko pojedini dijelovi jezika podizu prema nepcu. Na osnovu ovog kriterijuma vokali SKJ se dijele na tri skupine: 1) na tzv. visoke vokale, to su I i U; 2) srednji vokali, to su E i O; 3) niski vokali, vokal A.
3) treci kriterijum predstavlja oblik i velicinu usnenog otvora koji se javlja pri izgovoru pojedinih vokala. Na osnovu ovog kriterijuma imamo tri skupine: 1) otvorene- A; 2) poluotvorene- E,O; 3) zatvorene- I, U.
Suglasnici (konsonsnti)
Nastavnik treba da objasni ucenicima da u SKJ ima 25 suglasnika, opsta karakteristika izgovora svih 25 suglasnika SKJ je ta da govorni organi pri njihovom izgovoru obicno grade prepreku protoku vazdusne struje na njenom putu od pluca do usana. Ta prepreka moze imati razlicite oblike, moze biti potpuna, u obliku tjesnaca i sl. Mogu je graditi razliciti organi, na razlicitim mjestima, moze biti jaca ili slabija. Uvijek postoji pri izgovoru.
Ucenicima napomenuti da se u nasim prirucnicima ovih 25 suglasnika SKJ najcesce klasifikuju na osnovu dva kriterijuma: 1) na osnovu nacina izgovora (nacina tvorbe); 2) na osnovu mjesta izgovora (mjesta tvorbe).
*Prijedlog: pripremiti sliku ili posuditi skelet covjeka iz kabineta biologije pa ucenicima pokazati govorne organe.
*Napomena: SKJ- srpski knjizevni jezik
Нема коментара:
Постави коментар