Subjekat (gramaticki i logicki)
Zadatak casa:
1)OBRAZOVNI: Upoznavanje ucenika sa pojmom subjekat, sta znaci gramazicki a sta logicki subjekat
2)VASPITNI: Motivisati ucenike da saznaju sve o ovim pojmovima, kako da ih prepoznaju u tekstu ili recenici
3) FUNKCIONALNI: nauciti ucenike kako i kada da koriste ove pojmove, kako da prepoznaju gramaticki a kako logicki subjekat
Tok casa:
Uvodni dio casa: nastavnik cas moze zapoceti tako sto ce ponoviti koji su to glavni recenicni clanovi. Zatim, nastavnik ucenicima govori temu danasnjeg casa i naslov pise na tablim
Ponavljanje podrazumijeva pitanja:
1. Sta oznavava subjekat u recenici ?
2. Da li subjekat uvijek mora biti sadrzan ?
Nastavnik napominje ucenicima da subjekat moze biti gramaticki i logicki.
Glavni dio casa:
Gramaticki subjekat
Nastavnik pise primjere na tabli:
1) Majka sve postigne sa lakocom.
2) Ja sav ceptim.
3) A ljudi me poznaju.
Ucenici treba da odrede subjekte u recenicama i u kojem padezu su ti subjekti.
Nastavnik pita ucenike, da li znaju kako se zove subjekat u nominativu ? U pitanju je gramaticki subjekat.
Ucenici mogu da zapisu definiciju:
Subjekat u nominativu naziva se pravi ili gramaticki subjekat. Njegova funkcija je da oznaci nosioca situacije, tj. vrsioca radnje sto mu pripisuje predikat. Gramaticki subjekat moze biti iskazan i neiskazan.
Nastavnik objasnjava ucenicima: Kad je predikat u prvom ili drugom licu jednine ili mnozine, subjekat moze biti samo licna zamjenica za prvo i drugo lice jednine ili mnozine (Ja sanjam= Sanjam; Spavamo= Mi spavamo). Zato za neiskazane subjekte koji dolaze uz licne glagolske oblike upotrijebljene u prvom i drugom licu jednine i mnozine kazemo da su sadrzani gramaticki subjekti.
Ako je licni glagolski oblik u predikatu upotrijebljen u trecem licu jednine ili mnozine , tada subjekat ne mora biti licna zamjenica nego to mogu biti razlicite imenice muskog, zenskog ili srednjeg roda.
Neiskazani gramaticki subjekat moze biti sadrzan ili izostavljen. Neiskazani gramaticki subjekat uz licni glagolski oblik upotrijebljen u prvom ili drugom licu jednine ili mnozine naziva se sadrzani gramaticki subjekat; dok se neiskazani gramaticki subjekat uz licni glagolski oblik upotrijebljen u trecem licu jednine ili mnozine naziva izostavljeni gramaticki subjekat.
*Napomena: Nastavnik napominje ucenicima da gramaticki subjekat moze biti iskazan i u vokativu. Tih primjera imamo u narodnim epskim pjesmama kako se ne bi poremetio epski deseterac. Imamo tri takva primjera:
1) Vino pije Kraljevicu Marko
2) Poranio Jankovic Stojane
3) Progovara Stari Vujadine
Logicki subjekat
Nastavnik pise primjere na tabli:
1. Bratu se spava.
2. Sramota me je.
Ucenici treba da odrede subjekat u recenicama i padez u kojem se subjekti nalaze.
Nastavnik objasnjava ucenicima da subjekat, kada nije u nominativu vec u nekom drugom padezu je logicki subjekat.
Ucenici mogu da zapisu definiciju:
Subjekat koji nije iskazan oblikom nominativa, vec oblikom nekog drugog padeza naziva se logicki subjekat. Logicki subjekat u srpskom jeziku moze biti u genitivu (Nema vode.), ili u dativu (Lose mi je.), ili u akuzativu (Strah me je.).
*Napomena: nastavnik napominje ucenicima da se logicki subjekat moze zamijeniti gramatickim subjektom ako se promijeni konstrukcija recenice. Pri tome se ne moze mijenjati sadrzaj recenice. Npr.: Spava mi se.= Ja zelim da spavam.
Zavrsni dio casa: ucenici mogu da procitaju tekst iz udzbenika Srpski jezik i kultura izrazavanja, za osmi razred, tekst Titova sahrana Milisava Savica i da odrede gramaticke i logicke subjekte.
Нема коментара:
Постави коментар