Podjela suglasnika po mjestu tvorbe (VII razred, priprema za cas)

Podjela suglasnika po mjestu tvorbe

Zadatak casa: 
1)OBRAZOVNI: Upoznavanje ucenika sa naslovom lekcije,
2)VASPITNI: Ucenicima objasniti kako klasifikujemo suglasnike, po kojim kriterijumima
3) FUNKCIONALNI: Ucenici treba da nauce kakva je to podjela suglasnika po mjestu tvorbe, kako se suglasnici na taj nacin dijele.

Tok casa:
Uvodni dio casa: ukoliko se kontinuirano rade lekcije o glasovima srpskog jezika, nastavnik sa ucenicima moze ponoviti prethodno nauceno gradivo: sta je to glas, kako se glasovi u SJ dijele, sta su samoglasnici, sta suglasnici, kako se oni jos zovu, kako se dijele vokali ?
Na danasnjem casu, nastavnik treba da obhasni ucenicima podjelu suglasnika po mjestu tvorbe. Nastavnik pita ucenike, kako klasifikujemo auglasnike SKJ ? Koja su to dva kriterijuma ?
Nastavnik objasnjava ucenicima da prvi kriterijum, nacin izgovora, podrazumijeva to kakva je to prepreka koju grade govorni organi, da li je potpuna, u obliku tjesnaca, jaka, slaba, itd.
Drugi kriterijum je podjela suglasnika po mjestu tvorbe.

Glavni dio casa:
Ucenici mogu da zapisu definiciju:
Podjela suglasnika po mjestu tvorbe podrazumijeva koji govorni organ i na kom mjestu gradi prepreku fonacionoj struji na njenom putu od pluca do usana.
Nastavnik treba da objasni ucenicima, da na osnovu ovog kriterijuma svih 25 suglasnika SKJ dijelimo na dvije skupine: 1) usnene (labijalne suglasnike), 2) jezicke (lingvalne suglasnike).
Ucenici treba da znaju da kod usnenih suglasnika najvazniju ulogu u stvaranju prepreke protoku fonacione struje imaju usne, a jezik je uglavnom neutralan. U usnene se ubrajaju B, P, M, V, F.
Ova skupina suglasnika dijeli se na dvije podskupine: 1) dvousnene (bilabijalne), pri cijem izgovoru prepreku fonacionoj struji cine obe usne. To su B, P, M. 2) usneno-zubni (labiodentalni), pri cijem izgovoru prepreku stvara donja usna i sjekutici To su V i F.
Kod jezickih suglasnika najvazniju ulogu igra jezik i to tako sto se prislanja uz druge govorne organe. Zavisno od toga s kojim drugim govornim organima jezik gradi prepreku, ovi lingvalni suglasnici se dijele na cetiri podskupine, i to: 1) zubne (dentalne), pri cijem izgovoru jezik gradi prepreku tako da se oslanja na zube. U ovu skupinu ubrajaju se D, T, Z, S, C. 2) alveolarni (nadzubni), pri cijem izgovoru jezik stvara prepreku tako sto se priblizava alveolama. To su L, R, N. 3) prednjonepcani (palatalni), pri njihovom izgovoru prepreku stvaraju pojedini dijelovi jezika tako sto se oslanja na prednje nepce. To su J, NJ, LJ, Ž, Š, Č, Ć, DJ, DŽ. 4) zadnjonepcani (velarni), pri njinovom izgovoru prepreku stvara jezik tako sto se povlaci prema zadnjem nepcu. To su K, G, H.

Ucenicima napomenuti: Glasovi srpskog jezika mogu se jezickim prirucnicima klasigikovati i po drugim kriterijumima- po zvucnosti. Zvucnost jednog glasa zavisi od ucesca glasnih zica. Ako glasne zice ucestvuju nastaju zvucni glasovi, ako ne ucestvuju, nastaju bezvucni.
Prema zvucnosti sve glasove dijelimo na: 1) zvucno neutralne (svih pet vokala i osam sonanata).
2) Ostalih 17 pravih suglasnila dijele se na: a) zvucne: B, G, D, DJ, Ž, DZ. b) bezvuvne: P, K, T, Ć, Š, S, Č, F, H, C.

Zavrsni dio casa: nastavnik sa ucenicima moze da ponovi sta su naucili na danasnjem casu. Kao zadatak, nastavnik moze pripremiti listove sa crtezom lica na kojem ucenici mogu da obiljeze kako se koji glas izgovara, pomocu kojeg dijela tijela i koji govorni organi ucestvuju u stvaranju glasa.

*Napomena: SKJ- Srpski knjizevni jezik