Subjekat i predikat
Zadatak casa:
1)OBRAZOVNI: Upoznavanje ucenika sa pojmom subjekat i predikat
2)VASPITNI: Motivisati ucenike da saznaju sve o ovim pojmovima, kako da ih prepoznaju u tekstu ili recenici
3) FUNKCIONALNI: nauciti ucenike kako i kada da koriste ove pojmove
Tok casa:
Uvodni dio casa: nastavnica govori ucenicima da je svaki tekst sastavljen od recenica a svaka recenica se sastoji od dva glavna clana a to su subjekat i predikat. Njima se oznacavaju dva osnovna pojma koje sadrzi svaka recenica.
Ucenicima napomenuti da se recenice koje u svom sastavu imaju samo subjekat i predikat zovu proste recenice.
Nastavnik moze pitati ucenike da navedu primjer proste recenice. Ako ucenik kaze prostu recenicu, npr. Ja pisem., nastavnik pita ucenike sta je u ovoj recenici subjekat a sta predikat ? Kako bi ovu recenicu ucenici napisali u mnozini ? Mi pisemo. Sta ucenici zakljucuju na osnovu ovog primjera ? Nastavnik objasnjava ucenicima da se subjekat i predikat uvijek slazu u rodu i broju.
Glavni dio casa: Nastavnik pita ucenike sta oznacava subjekat u recenici ?
Ucenici mogu da zapisu definiciju: Subjekat oznacava vrsioca radnje, stanja ili zbivanja, tj. nosioca osobine sto mu ih pripisuje predikat. U funkciji subjekta obicno su imenske rijeci i to najcesce imenice i zamjenice a redje pridjevi i brojevi.
Ucenicima treba objasniti da subjekat cesto nije izrazen, jer se podrazumijeva (Citam- Ja citam).
Ucenici mogu da zapisu definiciju:
Ako se iz govorne situacije ili iz konteksta zna o kome ili o cemu se u recenici govori, subjekat se izostavlja.
Na primjeru Naviru nejasni, snazni, nepoznati osjecaji. nastavnik objasnjava ucenicima subjekatski skup rijeci.
Nastavnik pita ucenike sta je u ovoj recenici subjekat ? Sta jos stoji uz subjekat ? Nastavnik pita ucenike sta su po vrsti rijeci nejasni, snazni, nepoznati a koja im je funkcija u recenici. Nastavnik objasnjava da ove rijeci u recenici inaju funkciju atributa.
Ucenici mogu da zapisu definiciju:
Atribut se dobija na pitanja koji, kakav. Obicno stoji ispred imenice koju odredjuje. Prosirivsnjem subjekta atributom dobija se subjekatski skup rijeci.
U drugom dijelu glavnog casa, nastavnik govori o predikatu.
Ucenici mogu da zapisu definiciju:
Predikat je glavni recenicni clan koji subjektu pripisuje radnju, stanje ili zbivanje koja je recenicom oznacena.
Nastavnik objasnjava ucenicima da predikat moze sam predstavljati radnju, navodeci primjer Radim., a moze mu biti pridodat subjekat kojem predikat pripisuje radnju, objekat, priloska odredba za vrijeme ili nacin. Nastavnik navodi primjere:
1) Jezdi kao kakav delija preko planinske doline.
2) Frkce mlaku, gustu maglu.
Ucenici izlaze pred tablu i analiziraju recenicu. Na ovim primjerima, nastavnik objasnjava ucenicima da atributi nisu upotrijenljeni samo u subjekatskom skupu rijeci, vec su dio predikatskog skupa, dodaci su imenicama koji vrse sluzbu priloske odredbe ili objekta.
Nastavnik objasnjava ucenicima, da u zavisnosti od konstrukcije recenice, predikat moze biti glagolski ili imenski.
Ucenici mogu da zapisu definiciju:
Predikati koji se sastoje samo od glagola nazivaju se glagolski predikati.
U sastavu predikata ne moraju biti samo glagoli, to mogu biti i druge vrste rijeci, najcesce imenice ili pridjevi, npr. Milica je ucenica., Otac je glava kuce. Predikat koji u svom sastavu ima neku neglagolsku rijec naziva se imenski predikat. Sastoji se od dva dijela. Glagolski dio cini pomocni glagol jesam- biti u licnom obliku. Imenski dio cini neka imenska rijec (imenica, pridjev, zamjenica, broj). Iz imenskog dijela predikata saznajemo sta se imenskim predikatom pripisuje subjektu.
Nastavnik pita ucenike, kakve su to recenice koje u sebi imaju, pored subjekta i predikata subjekatski ili predikatski skup rijeci ? To su proste prosirene recenice.
Ucenici mogu da zapisu definiciju:
Recenice koje u svom sastavu imaju samo ili subjekatski skup rijeci ili samo predikatski skup, ili oba zajedno nazivaju se proste prosirene recenice.
Nastavnik pise primjer na tabli: Frkce i baca mlaku, gustu maglu.
Neko od ucenika moze da izadje pred tablu i analizira recenicu. Nastavnik treba da skrene paznju ucenicima da u ovoj recenici postoje dva predikata. Kakve su to recenice koje imaju vise predikata ? To su slozene recenice.
Ucenici mogu da zapisu definiciju:
Recenice koje u svom sastavu imaju dva ili vise predikata nazivaju se slozene recenice.
Zavrsni dio casa: nastavnik moze da ponovi sa ucenicima sta su to naucili na danasnjem casu. Na osnovu primjera, nastavnik moze provjeriti kako su ucenici shvatili gradivo.
Нема коментара:
Постави коментар